×

我們使用cookies幫助改善LingQ。通過流覽本網站,表示你同意我們的 cookie 政策.

image

Serbian Language Content, Višejezičnost boja | Ivana Jakovljev | TEDxNoviSad - YouTube

Višejezičnost boja | Ivana Jakovljev | TEDxNoviSad - YouTube

Prevodilac: Ivana Korom Lektor: Aleksandar Korom

Ja se bavim istraživanjem boja

i jednostavnim zadacima ispitujem kako ljudi vide boje.

Ispitanicima pokazujem nekoliko boja i pitam ih da li mogu da ih razlikuju.

I oni to obično mogu bez problema.

Onda sam ih jednom, onako usput, pitala: "Koja boja vam se najviše sviđa?"

i shvatila da veoma čudno odgovaraju:

"Desna, srednja, ona prva."

Pa sam ih pitala: "Što mi ne kažete ime boje?"

Na šta su oni govorili:

"Pa sve tri su narandžaste" ili: "Pa sve tri su tirkizne."

Iako su moji ispitanici videli šest boja, oni su znali samo dva naziva.

Iz njihovih odgovora,

izgledalo je kao da kada počnemo da govorimo o bojama,

mi u jeziku smanjimo rezoluciju onoga što zapravo možemo da vidimo.

Pa je tako sve ovo narandžasto, a sve ovo je tirkizno.

I tako je počelo da me zanima pitanje

kakva je veza između boja i njihovih naziva,

odnosno kakva je veza između boja i jezika koji govorimo?

Istraživanja pokazuju

da ljudi mogu da vide više od dva miliona različitih nijansi.

Ali koliko naziva za boje znaju?

Ja sam se ovo pitala za govornike srpskog jezika,

od kojih sam tražila da mi navedu sve nazive za boje koje znaju.

I šta sam dobila?

Pojavilo se 69 različitih naziva za boje u srpskom jeziku.

Međutim, najveći broj naziva koje je navela jedna osoba je bio 36.

A u proseu, ljudi su navodili po 16 naziva za boje.

Znači, za dva miliona različitih nijansi mi koristimo samo 16 naziva.

Slični rezultati se dobijaju i u drugim jezicima.

Obično se navodi između 10 i 20, a najviše do 50 različitih naziva.

Šta se ovde zapravo dešava?

Mi veliki broj sličnih nijansi koje možemo da vidimo

grupišemo u jednu kategoriju boja kojoj dajemo naziv.

Ovo je stvar takozvane kognitivne ekonomije.

Naš kognitivni sistem ima ograničen kapacitet,

i teži da veliki broj informacija kojima smo izloženi svake sekunde

svede na manji broj grupa koje je onda lakše pamtiti i obrađivati.

Pa tako kaže:

"OK, nek' mi sve ovo bude zeleno, a nek' mi svi crnogorci budu lenji,

jer ko će, zaboga, obrađivati informaciju o svakom crnogorcu posebno?!"

Sa stanovišta uštede energije, ovaj princip je odličan.

Sa stanovišta istinitosti i političke korektnosti, ne baš uvek.

Ovakva kognitivna ekonomija ima još jednu veoma važnu posledicu.

A to je laka i uspešna komunikacija.

Na primer, ako vam neko kaže: "Molim te, dodaj mi plavu jaknu",

vi ćete tu poruku razumeti

čak iako tu konkretnu nijansu jakne nikada ranije niste videli.

Ili ako vam se, kojim slučajem desi

da po prvi put u životu treba da deaktivirate bombu,

i neko vam kaže: "Ne presecaj crvenu žicu",

vama je jasno koje žice treba da se klonite.

Ali šta ako tu rečenicu izgovara, na primer, Mel Gibson u američkom filmu?

Da li je ta njegova "red wire" ista ona "crvena žica" koju vi zamišljate?

Zašto je ovo zanimljivo?

Na svetu se govori oko 6.500 različitih jezika

i pitanje je da li svi ti jezici na isti način grupišu onih dva miliona nijansi.

Ako govorite još neki jezik osim srpskog, čini vam se da da.

Crveno je isto što i "red", isto što i "rojo", isto što i "piroš".

Upravo ovo lako prevođenje naziva sa jezika na jezik

je dovelo do najpoznatijeg istraživanja naziva za boje

koje je sprovedeno na 98 svetskih jezika.

Glavni zaključak ovog istraživanja je bio

da svi jezici prolaze kroz iste faze razvoja rečnika boja,

završavajući sa istih 11 osnovnih naziva za boje.

Osnovni nazivi su oni koje govornici često koriste

i oni koji se lako komuniciraju.

Govornici ih lako imenuju,

i odlično se slažu oko toga kako oni izgledaju.

Tih 11 osnovnih naziva u srpskom jeziku bi bili:

plavo, crveno, žuto, zeleno, crno, belo,

sivo, roze, ljubičasto, narandžasto i braon.

Ali da li su se ovi nazivi pojavili u mojoj studiji?

Apsolutno.

To zaista jesu bili najčešće korišćeni nazivi.

Ali pogledajte ove nazive koji su se javili na dnu liste,

kao što je purpurna, ružičasta, azurna, metalik.

To su takozvani neosnovni nazivi za boje.

Njih govornici srpskog retko koriste

i kod njih postoji veoma loš konsenzus oko toga kako one zapravo izgledaju.

Ima li ovo ikakve veze s našim svakodnevnim životom?

Itekako.

Nedavno je u novinama objavljen članak

o tome kako je jedan Beograđanin imao problem -

ili što bi novine rekle "pakao" -

da registruje motor,

jer u policiji nisu mogli da se dogovore koju boju da upišu u dozvolu.

Posle dugog većanja upisali su "žuta",

a prema podacima proizvođača, u pitanju je neka platinasta metalik,

koja vuče na svetlo-braon.

Kontroleri na tehničkom pregledu su odbili da upišu žuta,

jer je njima to više ličilo na neku nijansu ljubičaste.

(Smeh)

Vlasniku ovog motora ova situacija sigurno nije bila zabavna kao meni,

ali ovo je zaista odličan primer toga

kakva je veza između boja i jezika koji govorimo.

Boja motora na slici se u srpskom jeziku opisuje neosnovnim nazivima,

kod kojih, kao što sam vam rekla, a registracija ovog motora je i potvrdila,

postoji urnebesno loš konsenzus oko toga kako one zapravo izgledaju.

Ako još uvek niste sasvim uvereni zašto je ovo važno,

zamislite istu ovu situaciju, samo u malo drugačijem kontekstu.

Zamislite da pilot dobije instrukciju

da počne da sleće kada se upali platinasta lampica.

Ne bi baš bilo zgodno da on 45 minuta veća o tome

da li to njemu ipak vuče na svetlo-ljubičasto.

Ovo se naravno ne događa,

jer mi istražujemo vezu između boja i jezika,

i znamo koje boje treba da budu svetla na semaforu, saobraćajni znaci,

signali na komandnim tablama,

kako bismo uspešno preneli i razumeli poruku.

Ali korišćenje naziva za boje ne pospešuje samo komunikaciju,

već se ispostavlja da utiče na nešto mnogo bazičnije.

Na to koliko brzo reagujemo i to na nivou milisekundi.

Ako pokažete ljudima dve boje i pitate da li mogu da ih razlikuju,

oni će biti brži u davanju odgovora

ako te dve boje u jeziku koji oni govore imaju različite nazive,

na primer plava i zelena,

nego ako imaju isti naziv, ne primer dve različite nijanse plave,

čak i ako objektivnim merama kontrolišete razlike između ovih boja.

Ovaj efekat se zove kategorička percepcija boja.

I ako govorimo o jeziku koji ima različite nazive za plavu i zelenu,

kao što je srpski, kao što je engleski,

onda važi ovaj primer koji sam navela.

Međutim, ako odete u Namibiju,

kao što su radili istraživači sa univerziteta u Eseksu,

i tamo pronađete Himba pleme,

videćete da oni za plavu i zelenu koriste jedan naziv.

Stoga oni nisu brži u razlikovanju plavih od zelenih nijansi.

Njima je to ista boja, samo različite nijanse.

Ili ako odete u neku zemlju mediteranske regije,

kao što je na primer Grčka,

tamo ćete sresti govornike

koji često koriste dva različita naziva za plavu.

Što ne čudi, imajući u vidu srećne okolnosti u kojima žive.

Istraživanja sa univerziteta u Lankasteru su potvrdila

da su ovi govornici zaista efikasniji u razlikovanju plavih nijansi

za koje imaju različite nazive.

Mi u srpskom jeziku takođe imamo još jedan naziv za plavo

koji koristimo da opišemo tamno plave nijanse, a to je teget.

Takođe imamo i naziv za tamno crveno, bordo,

koji su moji ispitanici veoma često navodili.

Mene su ovi nazivi posebno zainteresovali.

Da li to što ih koristimo znači i da smo brži u razlikovanju plavih,

odnosno crvenih nijansi?

Da bih to ispitala,

morala sam prvo da proverim da li mi, govornici srpskog jezika,

znamo šta su teget i bordo,

ili su ti nazivi nejasni, kao platinum i metalik.

Da bih to ispitala, svojim ispitanicima sam veliki broj puta

pokazivala pojedinačne plave i crvene nijanse

i tražila od njih da ih imenuju.

I šta se desilo?

Ispitanici su bili veoma konzistentni u svojim odgovorima,

i pokazali su veoma visok nivo slaganja

oko toga gde prestaje plavo, a počinje teget,

odnosno gde prestaje crveno, a počinje bordo.

Dakle, teget i bordo jesu zgodne boje za motorna vozila,

ukoliko želite jednostavnu registraciju u ovoj zemlji,

doduše nije da je to baš jedini uslov.

Ali da li korišćenje ovih naziva dovodi do onog finog ubrzanja u reagovanju

koje sam vam spominjala?

To sam ispitivala veoma jednostavnim zadatkom.

Ispitanicima sam prikazivala tri kvadrata

i tražila sam od njih da mi kažu

koji od dva donja kvadrata je isti kao gornji: levi ili desni.

Nikakve nazive za boje nisam spominjala, od njih nisam tražila da imenuju boje,

samo mi recite koji od dva donja kvadrata je isti kao gornji.

Šta se desilo?

Ispitanici su bili za 100 milisekundi brži

ako su na ekranu bila prikazana dva teget i jedan plavi kvadrat,

nego ako su na ekranu bili prikazani različiti teget

ili različiti plavi kvadrati.

Time je kategorička percepcija boja

po prvi put demonstrirana i na srpskom jeziku.

Ista stvar se desila i sa bordo i crvenim nijansama,

međutim, time je kategorička percepcija boja u ovoj vrsti zadataka

po prvi put demonstrirana na crvenim nijansama u bilo kom jeziku.

Ali zašto nama ovi nazivi uopšte ubrzavaju reagovanje?

Setite se one kognitivne ekonomije koju sam pominjala na početku.

Nama jezik pomaže da grupišemo stvari iz okruženja na optimalan način

i da njima efikasno baratamo.

Pa tako, ako ste Eskim,

onda vam je zgodno da znate više naziva za različite vrste snega

i da te vrste dobro razlikujete.

Ako ste sudija na izložbama pasa, onda je super da znate nazive rasa,

i da ih dobro razlikujete.

Jer ako, kao ja, niste, onda to neće biti slučaj.

[Mali beli pas]

(Smeh)

Ako ste okruženi plavetnilom,

zgodno vam je da možete precizno da komunicirate o plavim nijansama.

Ali to ne znači da ljudi vide drugačije.

Ili vide bolje.

Oni samo jesu ili nisu naučili klasifikaciju.

Setite se onog primera sa početka,

mi ovde vidimo tri boje, ali znamo jedan naziv.

Međutim, neki slikar, moler, grafički dizajner

ovde zna možda bolju klasifikaciju nego ja.

Dakle, jezik nama pomaže da organizujemo našu mentalnu sliku sveta

na način koji je nama najpotrebniji i najkorisniji.

A zašto mi onda klasifikujemo teget i bordo?

Na ovo pitanje nemam odgovor, ali bih volela da ga saznam.

Naime, postoji hipoteza istraživača iz Estonije

da se više naziva za crveno često koristi u zemljama sa komunističkom prošlošću.

Isto tako, pričali su mi o pionirskim teget uniformama i teget suknjama -

moguće da je to razlog zašto se naziv teget

i dalje često koristi u srpskom jeziku.

Međutim, odgovore na ova pitanja moram potražiti u nekoj budućoj saradnji

sa istoričarima, lingvistima,

ili doduše bilo kim, koga uspem da ubedim

da su teget i bordo neizmerno zabavne stvari.

Na kraju, spomenula bih još jednu veoma važnu stvar.

Ako jezik utiče na to kako razlikujemo boje,

kako onda boje razlikuju ljudi koji govore više od jednog jezika?

Postojećih istraživanja na ovu temu je veoma malo,

i sva su imala isti problem:

dostupnost dvojezičnih govornika.

Mi smo u Vojvodini okruženi ljudima

koji od rođenja govore još neki jezik osim srpskog:

rusinski, rumunski, slovački, mađarski.

Ja sam odabrala da radim sa dvojezičnim govornicima mađarskog i srpskog jezika

jer mi ova kombinacija jezika omogućava fantastično poređenje.

Za razliku od srpskog,

u mađarskom jeziku ne postoji poseban termin za tamno plavo,

već se koristi složenica - tamno plavo.

Ali kao i u srpskom, postoji naziv bordo.

Ono što mi je uzorak govornika iz Vojvodine dodatno omogućio,

jeste da direktno suprotstavim dva jezička aspekta

koja na taj način nisu ispitivana u prethodnim studijama,

a to je da radim sa govornicima

koji ceo svoj život žive na teritoriji svog drugog jezika,

ali u svakodnevnim aktivnostima češće govore svoj maternji jezik, mađarski.

I šta sam dobila?

Nije bilo ubrzanja u razlikovanju plavih nijansi.

Teget nije relevantna kategorija boja

za govornike koji češće govore mađarski

iako žive na teritoriji gde se govori srpski.

Ali bordo jeste, postoji i u mađarskom.

Dakle, onaj jezik koji češće koristimo dominantno organizuje našu sliku sveta.

Štaviše, u mađarskom jeziku postoji još jedan naziv za tamno crvene nijanse,

a to je voroš.

Da li to znači da su govornici mađarskog brži

i u razlikovanju tamno crvenih nijansi?

Ja jesam izmerila takvo ubrzanje.

Ali ovo je tek početak u ispitivanju

rečnika boja u jezicima koji se govore u Vojvodini,

tako da još uvek imam nešto više pitanja nego objašnjenja.

Upravo u nastavku ovih istraživanja sa dvojezičnim govornicima

sam imala priliku da razgovaram sa velikim brojem stručnjaka

na najvećoj evropskoj konferenciji sa vizuelnu percepciju.

Svi ljudi sa kojima sam pričala

su bili oduševljeni činjenicom da se u Vojvodini govori

toliko različitih jezika,

i da postoji takvo kulturno bogatstvo

koje nam omogućava da ispitamo zaista finese u jeziku,

kao jedinstvenom simboličkom sistemu ljudi.

I način na koji jezik organizuje našu mentalnu sliku sveta,

i način na koji mi na taj svet reagujemo.

Stoga bih ovu svoju današnju priču

oko toga kakva je veza između boja i jezika koji govorimo

završila sledećom rečenicom:

Ovakvu raznobojnost jezika, odnosno višejezičnost boja,

u kojoj imamo sreće da živimo, smo dužni da čuvamo,

inače će sve biti sivo.

Hvala.

(Aplauz)

Learn languages from TV shows, movies, news, articles and more! Try LingQ for FREE

Višejezičnost boja | Ivana Jakovljev | TEDxNoviSad - YouTube Multilingualism (1)|color (1)||Jakovljev (1)|TEDxNoviSad| Mehrsprachige Farben | Ivana Jakovljev | TEDxNoviSad – YouTube Multilingual colors | Ivana Jakovljev | TEDxNoviSad - YouTube Colores multilingües | Ivana Jakovljev | TEDxNoviSad - YouTube Colori multilingue | Ivana Jakovljev | TEDxNoviSad - YouTube Cores multilíngues | Ivana Jakovljev | TEDxNoviSad - YouTube Многоязычные цвета | Ивана Яковлев | TEDxNoviSad – YouTube Çok dilli renkler | Ivana Jakovljev | TEDxNoviSad - YouTube

Prevodilac: Ivana Korom Lektor: Aleksandar Korom Translator||Korom (1)|Editor|| Translator: Ivana Korom Lecturer: Aleksandar Korom

Ja se bavim istraživanjem boja ||I am engaged in|research|of colors I do color research

i jednostavnim zadacima ispitujem kako ljudi vide boje. |simple|tasks|I examine|||see| and with simple tasks I examine how people see colors.

Ispitanicima pokazujem nekoliko boja i pitam ih da li mogu da ih razlikuju. the examinees|I show|||||||||||distinguish I show the respondents a few colors and ask them if they can tell them apart.

I oni to obično mogu bez problema. And they can usually do it without a problem.

Onda sam ih jednom, onako usput, pitala: "Koja boja vam se najviše sviđa?" ||||just casually|by the way||||||| Then once, just by the way, I asked them: "Which color do you like the most?"

i shvatila da veoma čudno odgovaraju: |||||sehr seltsam passen ||||strangely|they respond and realized that they answered very strangely:

"Desna, srednja, ona prva." Right|middle||first "Right, middle, first one."

Pa sam ih pitala: "Što mi ne kažete ime boje?" So I asked them: "Why don't you tell me the name of the color?"

Na šta su oni govorili: What did they say:

"Pa sve tri su narandžaste" ili: "Pa sve tri su tirkizne." ||||orange||||||turquoise "Well, all three are orange" or: "Well, all three are turquoise."

Iako su moji ispitanici videli šest boja, oni su znali samo dva naziva. |||participants||||||||| Although my subjects saw six colors, they only knew the names of two.

Iz njihovih odgovora, |their|answers From their answers,

izgledalo je kao da kada počnemo da govorimo o bojama, it looks|||||we start||||colors it seemed like when we started talking about colors,

mi u jeziku smanjimo rezoluciju onoga što zapravo možemo da vidimo. |||let's reduce|resolution|of it||||| we in language reduce the resolution of what we can actually see.

Pa je tako sve ovo narandžasto, a sve ovo je tirkizno. |||||orange|||||turquoise So all this is orange, and all this is turquoise.

I tako je počelo da me zanima pitanje ||||||interests me| And so I became interested in the question

kakva je veza između boja i njihovih naziva, ||relationship||||| what is the relationship between colors and their names,

odnosno kakva je veza između boja i jezika koji govorimo? that is, what is the connection between colors and the language we speak?

Istraživanja pokazuju Research| Research shows

da ljudi mogu da vide više od dva miliona različitih nijansi. ||||||||||shades that humans can see more than two million different shades.

Ali koliko naziva za boje znaju? But how many color names do they know?

Ja sam se ovo pitala za govornike srpskog jezika, ||||||speakers|| I was wondering about Serbian speakers,

od kojih sam tražila da mi navedu sve nazive za boje koje znaju. ||||||they list||names|||| from whom I asked them to give me all the names for the colors they know.

I šta sam dobila? And what did I get?

Pojavilo se 69 različitih naziva za boje u srpskom jeziku. Appeared|||||||| 69 different names for colors appeared in the Serbian language.

Međutim, najveći broj naziva koje je navela jedna osoba je bio 36. ||||||mentioned|||| However, the largest number of names given by one person was 36.

A u proseu, ljudi su navodili po 16 naziva za boje. ||прозе||||||| ||the prose|||listed|||| And in the prose, people listed 16 names for colors.

Znači, za dva miliona različitih nijansi mi koristimo samo 16 naziva. |||||shades|||| So, for two million different shades, we use only 16 names.

Slični rezultati se dobijaju i u drugim jezicima. Similar|results||are obtained||||languages Similar results are obtained in other languages.

Obično se navodi između 10 i 20, a najviše do 50 različitih naziva. ||is stated||||||| Usually between 10 and 20, up to 50 different names are listed.

Šta se ovde zapravo dešava? What is actually going on here?

Mi veliki broj sličnih nijansi koje možemo da vidimo |||similar||||| We a large number of similar shades that we can see

grupišemo u jednu kategoriju boja kojoj dajemo naziv. we group|||category|||give|name we group into one category of colors to which we give a name.

Ovo je stvar takozvane kognitivne ekonomije. |||so-called|cognitive|economics This is a matter of the so-called cognitive economy.

Naš kognitivni sistem ima ograničen kapacitet, |cognitive|||limited|capacity Our cognitive system has a limited capacity,

i teži da veliki broj informacija kojima smo izloženi svake sekunde |tends|||||||exposed to||second and tends to the large amount of information we are exposed to every second

svede na manji broj grupa koje je onda lakše pamtiti i obrađivati. reduces to|||||||||remembering||process reduce to a smaller number of groups, which are then easier to remember and process.

Pa tako kaže: So he says:

"OK, nek' mi sve ovo bude zeleno, a nek' mi svi crnogorci budu lenji, |let|||||green|||||Montenegrins||lazy "OK, let all this be green to me, and let all Montenegrins be lazy to me,

jer ko će, zaboga, obrađivati informaciju o svakom crnogorcu posebno?!" |||for heaven's sake|||||Montenegrin|individually because who, for God's sake, will process the information about each Montenegrin separately ?! "

Sa stanovišta uštede energije, ovaj princip je odličan. |точки зрения|||||| |the standpoint of|energy savings|||principle|| From an energy saving standpoint, this principle is great.

Sa stanovišta istinitosti i političke korektnosti, ne baš uvek. |point of view|truth||political|correctness||| From the point of view of truthfulness and political correctness, not always.

Ovakva kognitivna ekonomija ima još jednu veoma važnu posledicu. This type|cognitive||||||important|consequence This kind of cognitive economy has another very important consequence.

A to je laka i uspešna komunikacija. |||easy||successful|communication And that is easy and successful communication.

Na primer, ako vam neko kaže: "Molim te, dodaj mi plavu jaknu", ||||||||add|||jacket For example, if someone says to you, "Please pass me the blue jacket,"

vi ćete tu poruku razumeti |||the message|understand that you will understand that message

čak iako tu konkretnu nijansu jakne nikada ranije niste videli. |||specific|shade|jacket|||| even though you've never seen that particular shade of jacket before.

Ili ako vam se, kojim slučajem desi |||||by chance| Or if it happens to you, by any chance

da po prvi put u životu treba da deaktivirate bombu, ||||||||deactivate|the bomb that for the first time in your life you need to defuse a bomb,

i neko vam kaže: "Ne presecaj crvenu žicu", |||||cut|red|wire and someone tells you: "Don't cut the red wire",

vama je jasno koje žice treba da se klonite. ||||wires||||avoid it is clear to you which wires you need to stay away from.

Ali šta ako tu rečenicu izgovara, na primer, Mel Gibson u američkom filmu? |||||speaks|||Mel Gibson|Gibson||American|film But what if that sentence was uttered by, for example, Mel Gibson in an American film?

Da li je ta njegova "red wire" ista ona "crvena žica" koju vi zamišljate? ||||||провод||||||| ||||||red wire|same||red|wire|||imagine Is this "red wire" of his the same "red wire" that you imagine?

Zašto je ovo zanimljivo? |||interesting

Na svetu se govori oko 6.500 različitih jezika |the world||speaks|||

i pitanje je da li svi ti jezici na isti način grupišu onih dva miliona nijansi. |||||||languages||||group|those||| and the question is whether all those languages group those two million shades in the same way.

Ako govorite još neki jezik osim srpskog, čini vam se da da. |||||other than||||||that too If you speak a language other than Serbian, you seem to.

Crveno je isto što i "red", isto što i "rojo", isto što i "piroš". |||||||||ро́жо||||пирожок |||||||||red||||red Red is the same as "red", the same as "rojo", the same as "pirosh".

Upravo ovo lako prevođenje naziva sa jezika na jezik |||translation|||||

je dovelo do najpoznatijeg istraživanja naziva za boje |led to||most famous|||| has led to the most famous exploration of color names

koje je sprovedeno na 98 svetskih jezika. ||conducted|||languages which was conducted in 98 world languages.

Glavni zaključak ovog istraživanja je bio |conclusion|||| The main conclusion of this research was

da svi jezici prolaze kroz iste faze razvoja rečnika boja, |||go through|||stages|development|of vocabulary| that all languages go through the same stages of color vocabulary development,

završavajući sa istih 11 osnovnih naziva za boje. concluding with||the same|basic||| ending with the same 11 basic color names.

Osnovni nazivi su oni koje govornici često koriste |basic names||||speakers|| The basic names are those that speakers often use

i oni koji se lako komuniciraju.

Govornici ih lako imenuju, |||name Speakers name them easily,

i odlično se slažu oko toga kako oni izgledaju. |||agree|||||look and they agree very well on what they look like.

Tih 11 osnovnih naziva u srpskom jeziku bi bili: ||terms|||||

plavo, crveno, žuto, zeleno, crno, belo, blue||yellow||black|white blue, red, yellow, green, black, white,

sivo, roze, ljubičasto, narandžasto i braon. |pink|purple||| grey, pink, purple, orange and brown.

Ali da li su se ovi nazivi pojavili u mojoj studiji? |||||||appeared|||study But did these names appear in my study?

Apsolutno. Absolutely (1)

To zaista jesu bili najčešće korišćeni nazivi. ||they||most commonly|used|

Ali pogledajte ove nazive koji su se javili na dnu liste, |||||||appeared||bottom of| But look at these names that came up at the bottom of the list,

kao što je purpurna, ružičasta, azurna, metalik. ||||розовая|голубая|металлик |||purple|pink|azure|metallic such as purple, pink, azure, metallic.

To su takozvani neosnovni nazivi za boje. ||so-called|non-fundamental|names|| These are the so-called non-basic names for colors.

Njih govornici srpskog retko koriste Serbian speakers rarely use them

i kod njih postoji veoma loš konsenzus oko toga kako one zapravo izgledaju. ||||||consensus||||||

Ima li ovo ikakve veze s našim svakodnevnim životom? |||any||||daily|life

Itekako. безусловно absolutely Absolutely.

Nedavno je u novinama objavljen članak ||||опубликован| Recently|||the newspaper|published|an article An article was recently published in the newspaper

o tome kako je jedan Beograđanin imao problem - |||||Belgrader||

ili što bi novine rekle "pakao" - ||||say|hell or what the newspapers would say "hell" -

da registruje motor, |to register|engine to register the engine,

jer u policiji nisu mogli da se dogovore koju boju da upišu u dozvolu. ||the police|||||||||||the permit because the police could not agree on which color to enter in the license.

Posle dugog većanja upisali su "žuta", |long|discussion|they wrote||yellow(1) After much deliberation, they entered "yellow",

a prema podacima proizvođača, u pitanju je neka platinasta metalik, ||||||||платиновая| |||manufacturer||question|||platinum| and according to the manufacturer, it's a platinum metallic,

koja vuče na svetlo-braon. |тянет||| |pulls||light|brown which pulls on light brown.

Kontroleri na tehničkom pregledu su odbili da upišu žuta, controllers (1)||technical|inspection||refused||write down| The controllers at the technical inspection refused to enter the yellow,

jer je njima to više ličilo na neku nijansu ljubičaste. |||||resembled||||purple because to them it looked more like a shade of purple.

(Smeh) Laughter (1)

Vlasniku ovog motora ova situacija sigurno nije bila zabavna kao meni, the owner||engine||||||funny|| The owner of this engine was certainly not as amused by this situation as I was,

ali ovo je zaista odličan primer toga

kakva je veza između boja i jezika koji govorimo.

Boja motora na slici se u srpskom jeziku opisuje neosnovnim nazivima, |||the picture|||||is described|non-standard|terms The color of the engine in the picture is described in the Serbian language by non-basic names,

kod kojih, kao što sam vam rekla, a registracija ovog motora je i potvrdila, ||||||||registration|||||confirmed it in which, as I told you, and the registration of this engine has confirmed,

postoji urnebesno loš konsenzus oko toga kako one zapravo izgledaju. |урнебесно|||||||| |ridiculously||||||||look there is a hilariously poor consensus on what they actually look like.

Ako još uvek niste sasvim uvereni zašto je ovo važno, |||||convinced||||

zamislite istu ovu situaciju, samo u malo drugačijem kontekstu. |||situation||||different|

Zamislite da pilot dobije instrukciju ||the pilot||instruction Imagine a pilot being briefed

da počne da sleće kada se upali platinasta lampica. |||land|when||turns on|platinum|light indicator to start landing when the platinum light comes on.

Ne bi baš bilo zgodno da on 45 minuta veća o tome not||||convenient||||talks|| It wouldn't be very convenient if he talked about it for 45 minutes

da li to njemu ipak vuče na svetlo-ljubičasto. does it still attract him to light purple?

Ovo se naravno ne događa, ||||happens

jer mi istražujemo vezu između boja i jezika, ||we investigate|relationship||||

i znamo koje boje treba da budu svetla na semaforu, saobraćajni znaci, |||||||lights||traffic light|traffic|traffic signs and we know what colors should be the traffic lights, traffic signs,

signali na komandnim tablama, signals (1)||command|tables signals on dashboards,

kako bismo uspešno preneli i razumeli poruku. |in order to|successfully|conveyed||understand| in order to successfully convey and understand the message.

Ali korišćenje naziva za boje ne pospešuje samo komunikaciju, ||||||способствует|| |the use of|||||enhances||communication But using color names not only enhances communication,

već se ispostavlja da utiče na nešto mnogo bazičnije. ||выясняется|||||| ||turns out||affects||||more basic but it turns out to affect something much more basic.

Na to koliko brzo reagujemo i to na nivou milisekundi. |||how fast|we react|||||milliseconds How quickly we react and that at the level of milliseconds.

Ako pokažete ljudima dve boje i pitate da li mogu da ih razlikuju, |you show|||||||||||

oni će biti brži u davanju odgovora |||faster||giving| they will be quicker to respond

ako te dve boje u jeziku koji oni govore imaju različite nazive,

na primer plava i zelena, ||||green for example blue and green,

nego ako imaju isti naziv, ne primer dve različite nijanse plave, |||||||||shades| but if they have the same name, not for example two different shades of blue,

čak i ako objektivnim merama kontrolišete razlike između ovih boja. |||objective|measures|control|||| even if you control for the differences between these colors by objective measures.

Ovaj efekat se zove kategorička percepcija boja. |effect|||categorical|perception| This effect is called categorical color perception.

I ako govorimo o jeziku koji ima različite nazive za plavu i zelenu, ||||||||||||green

kao što je srpski, kao što je engleski,

onda važi ovaj primer koji sam navela. then this example I mentioned applies.

Međutim, ako odete u Namibiju, ||||Namibia However, if you go to Namibia,

kao što su radili istraživači sa univerziteta u Eseksu, ||||researchers||the university||Essex University as researchers from the University of Essex did,

i tamo pronađete Himba pleme, ||you find|Himba tribe|tribe and there you find the Himba tribe,

videćete da oni za plavu i zelenu koriste jedan naziv. you will see||||||||| you will see that they use the same name for blue and green.

Stoga oni nisu brži u razlikovanju plavih od zelenih nijansi. therefore|||||distinguishing|||green| Therefore, they are not faster at distinguishing blue from green shades.

Njima je to ista boja, samo različite nijanse.

Ili ako odete u neku zemlju mediteranske regije, ||||||Mediterranean|region

kao što je na primer Grčka,

tamo ćete sresti govornike ||meet| you will meet the speakers there

koji često koriste dva različita naziva za plavu.

Što ne čudi, imajući u vidu srećne okolnosti u kojima žive. ||удивляет|||||||| ||surprises|considering||consideration of|happy|circumstances||| Which is not surprising, considering the happy circumstances in which they live.

Istraživanja sa univerziteta u Lankasteru su potvrdila ||||Lancaster University||confirmed

da su ovi govornici zaista efikasniji u razlikovanju plavih nijansi |||||more efficient|||| that these speakers are indeed more efficient at distinguishing blue hues

za koje imaju različite nazive. for which they have different names.

Mi u srpskom jeziku takođe imamo još jedan naziv za plavo In the Serbian language, we also have another name for blue

koji koristimo da opišemo tamno plave nijanse, a to je teget. ||||||||||темно-синий |||we describe|dark||||||navy blue

Takođe imamo i naziv za tamno crveno, bordo, |||||||бордо |||||||burgundy We also have a name for dark red, burgundy,

koji su moji ispitanici veoma često navodili. which my interviewees mentioned very often.

Mene su ovi nazivi posebno zainteresovali. |||||interested me

Da li to što ih koristimo znači i da smo brži u razlikovanju plavih, Does the fact that we use them mean that we are faster in distinguishing blue,

odnosno crvenih nijansi? i.e. red shades?

Da bih to ispitala, |||I investigate To examine it,

morala sam prvo da proverim da li mi, govornici srpskog jezika, ||||check|||||| I had to first check whether we, speakers of the Serbian language,

znamo šta su teget i bordo,

ili su ti nazivi nejasni, kao platinum i metalik. ||||unclear||platinum (1)|| or those names are vague, like platinum and metallic.

Da bih to ispitala, svojim ispitanicima sam veliki broj puta

pokazivala pojedinačne plave i crvene nijanse showed|individual|||red|

i tražila od njih da ih imenuju.

I šta se desilo?

Ispitanici su bili veoma konzistentni u svojim odgovorima, ||||consistent|||answers

i pokazali su veoma visok nivo slaganja |they showed|||||agreement and they showed a very high level of agreement

oko toga gde prestaje plavo, a počinje teget, |||ends|||| around where the blue ends and the dark begins,

odnosno gde prestaje crveno, a počinje bordo.

Dakle, teget i bordo jesu zgodne boje za motorna vozila, |||||suitable|||motor vehicles|vehicles So, taupe and burgundy are good colors for motor vehicles,

ukoliko želite jednostavnu registraciju u ovoj zemlji, |||||этой| ||simple|registration|||

doduše nije da je to baš jedini uslov. |||||||услов though|isn't||||||condition although it is not the only condition.

Ali da li korišćenje ovih naziva dovodi do onog finog ubrzanja u reagovanju |||использование||||||хорошего|ускорения|| ||||||leads to||that|nice|acceleration||reaction

koje sam vam spominjala? |||mentioned

To sam ispitivala veoma jednostavnim zadatkom. ||I was testing|||task I tested that with a very simple task.

Ispitanicima sam prikazivala tri kvadrata ||показывала|| ||showed||squares (1)

i tražila sam od njih da mi kažu I|||||||

koji od dva donja kvadrata je isti kao gornji: levi ili desni. |||bottom|||||upper|left||right

Nikakve nazive za boje nisam spominjala, od njih nisam tražila da imenuju boje, no||||||||||||

samo mi recite koji od dva donja kvadrata je isti kao gornji. ||tell me|||||||||

Šta se desilo?

Ispitanici su bili za 100 milisekundi brži

ako su na ekranu bila prikazana dva teget i jedan plavi kvadrat, |||the screen||displayed||||||square

nego ako su na ekranu bili prikazani različiti teget ||||||displayed||

ili različiti plavi kvadrati. |||squares

Time je kategorička percepcija boja |||perception|

po prvi put demonstrirana i na srpskom jeziku. |||demonstrated||||

Ista stvar se desila i sa bordo i crvenim nijansama, |||happened|||||red|shades

međutim, time je kategorička percepcija boja u ovoj vrsti zadataka ||||||||type|

po prvi put demonstrirana na crvenim nijansama u bilo kom jeziku. |||||||||any|

Ali zašto nama ovi nazivi uopšte ubrzavaju reagovanje? ||||||speed up|reaction

Setite se one kognitivne ekonomije koju sam pominjala na početku. Setite (1)|||||||mentioned||

Nama jezik pomaže da grupišemo stvari iz okruženja na optimalan način ||helps|||||the environment||optimal way|

i da njima efikasno baratamo. ||||управляем |||efficiently|we handle

Pa tako, ako ste Eskim, ||||эскимос ||||an Eskimo

onda vam je zgodno da znate više naziva za različite vrste snega |||||||||||snow

i da te vrste dobro razlikujete. |||||distinguish

Ako ste sudija na izložbama pasa, onda je super da znate nazive rasa, ||judge||dog shows|dog shows|||||||

i da ih dobro razlikujete.

Jer ako, kao ja, niste, onda to neće biti slučaj. |||||||||case

[Mali beli pas] |white|

(Smeh)

Ako ste okruženi plavetnilom, |||голубизной ||surrounded by|the blueness

zgodno vam je da možete precizno da komunicirate o plavim nijansama. |||||precisely||communicate||blue|shades

Ali to ne znači da ljudi vide drugačije. |||||||differently

Ili vide bolje.

Oni samo jesu ili nisu naučili klasifikaciju. |||||learned|classification

Setite se onog primera sa početka, |||example||

mi ovde vidimo tri boje, ali znamo jedan naziv.

Međutim, neki slikar, moler, grafički dizajner ||painter|painter|graphic designer|graphic designer

ovde zna možda bolju klasifikaciju nego ja. |||better|classification||

Dakle, jezik nama pomaže da organizujemo našu mentalnu sliku sveta |||||organize||mental||

na način koji je nama najpotrebniji i najkorisniji. |||||most necessary||most useful

A zašto mi onda klasifikujemo teget i bordo? ||||classify|||

Na ovo pitanje nemam odgovor, ali bih volela da ga saznam. ||||answer||||||find out

Naime, postoji hipoteza istraživača iz Estonije ||hypothesis (1)|researcher (1)||Estonian researchers

da se više naziva za crveno često koristi u zemljama sa komunističkom prošlošću. |||||||||||communist|past

Isto tako, pričali su mi o pionirskim teget uniformama i teget suknjama - ||they told||||pioneer||uniforms|||skirts

moguće da je to razlog zašto se naziv teget possible||||||||

i dalje često koristi u srpskom jeziku.

Međutim, odgovore na ova pitanja moram potražiti u nekoj budućoj saradnji |answers|||||find|||future|collaboration

sa istoričarima, lingvistima, |with historians|linguists

ili doduše bilo kim, koga uspem da ubedim |хотя|||||| or|||||I manage||I convince

da su teget i bordo neizmerno zabavne stvari. |||||immensely|fun|

Na kraju, spomenula bih još jednu veoma važnu stvar. ||I would mention||||||

Ako jezik utiče na to kako razlikujemo boje, ||||||we distinguish|

kako onda boje razlikuju ljudi koji govore više od jednog jezika?

Postojećih istraživanja na ovu temu je veoma malo, Existing|||||||

i sva su imala isti problem:

dostupnost dvojezičnih govornika. availability of|bilingual speakers|speakers

Mi smo u Vojvodini okruženi ljudima |||Vojvodina||

koji od rođenja govore još neki jezik osim srpskog: ||birth||||||

rusinski, rumunski, slovački, mađarski. Rusyn language|Romanian|Slovak|

Ja sam odabrala da radim sa dvojezičnim govornicima mađarskog i srpskog jezika ||chosen||||bilingual|speakers|Hungarian language|||

jer mi ova kombinacija jezika omogućava fantastično poređenje. |||||||сравнение |||combination||allows||comparison

Za razliku od srpskog,

u mađarskom jeziku ne postoji poseban termin za tamno plavo, |Hungarian|||||term|||

već se koristi složenica - tamno plavo. |||сложение|| |||compound word||

Ali kao i u srpskom, postoji naziv bordo. but|||||||

Ono što mi je uzorak govornika iz Vojvodine dodatno omogućio, ||||sample|speaker||Vojvodina|additionally|enabled me

jeste da direktno suprotstavim dva jezička aspekta ||directly|contrast||linguistic|aspects

koja na taj način nisu ispitivana u prethodnim studijama, |||||examined||previous studies|studies

a to je da radim sa govornicima

koji ceo svoj život žive na teritoriji svog drugog jezika, ||||||territory|||

ali u svakodnevnim aktivnostima češće govore svoj maternji jezik, mađarski. |||activities|more often|||||

I šta sam dobila?

Nije bilo ubrzanja u razlikovanju plavih nijansi.

Teget nije relevantna kategorija boja ||relevant category|category|

za govornike koji češće govore mađarski |||more often||

iako žive na teritoriji gde se govori srpski.

Ali bordo jeste, postoji i u mađarskom.

Dakle, onaj jezik koji češće koristimo dominantno organizuje našu sliku sveta. ||||||dominantly||||

Štaviše, u mađarskom jeziku postoji još jedan naziv za tamno crvene nijanse, Moreover|||||||||||

a to je voroš. |||ворош |||a fool

Da li to znači da su govornici mađarskog brži |||||||Hungarian|faster

i u razlikovanju tamno crvenih nijansi?

Ja jesam izmerila takvo ubrzanje. |I have|I measured|such|acceleration (1)

Ali ovo je tek početak u ispitivanju |||only|||the investigation

rečnika boja u jezicima koji se govore u Vojvodini,

tako da još uvek imam nešto više pitanja nego objašnjenja. |||||||||explanations

Upravo u nastavku ovih istraživanja sa dvojezičnim govornicima ||the continuation|||||

sam imala priliku da razgovaram sa velikim brojem stručnjaka |||||||number of|

na najvećoj evropskoj konferenciji sa vizuelnu percepciju. |largest|European|the conference||visual perception|visual perception

Svi ljudi sa kojima sam pričala |||||I talked

su bili oduševljeni činjenicom da se u Vojvodini govori ||excited|the fact|||||

toliko različitih jezika,

i da postoji takvo kulturno bogatstvo ||||cultural|

koje nam omogućava da ispitamo zaista finese u jeziku, ||||||тонкости|| ||it allows||examine||subtleties||

kao jedinstvenom simboličkom sistemu ljudi. |unique|symbolic|system|

I način na koji jezik organizuje našu mentalnu sliku sveta,

i način na koji mi na taj svet reagujemo.

Stoga bih ovu svoju današnju priču ||||today's|

oko toga kakva je veza između boja i jezika koji govorimo

završila sledećom rečenicom: |the following|sentence(1)

Ovakvu raznobojnost jezika, odnosno višejezičnost boja, such|diversity||||

u kojoj imamo sreće da živimo, smo dužni da čuvamo, |||luck||||obliged||we keep

inače će sve biti sivo.

Hvala.

(Aplauz) Applause (1)